Arheološka istraživanja unutar spomeničkog kompleksa grada Iloka*

Sustavna višegodišnja arheološka istraživanja Instituta za arheologiju obavljena (2001. - 2008.) u okviru sredstava iz redovnoga programa financiranja Ministarstva kulture RH i od 2005.g. u okviru Projekta Vlade Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“, unutar spomeničkog kompleksa grada Iloka potaknuta su otkrićem gotičkih elemenata (križnih „čeških“ prozora) na drugom katu južnog krila barokne palače knezova Odescalchi. Stoga je pozornost arheologa bila usmjerena na otkrivanje podzemnih građevinskih struktura sjevernog rezidencijalnog dijela – pretpostavljenog dvora vojvoda. Ondje su, na najvišem položaju iločke praporne zaravni iznad Dunava, otkriveni masivni temelji sjevernog krila nekoć dvokatne gotičke palače, sagrađene tijekom druge polovice XV. stoljeća, u tzv. zlatno doba Iloka, obilježeno vladavinom moćnih vojvoda Nikole, kralja Bosne i njegova sina Lovre Iločkog.
Otkriven je tloris četiriju prostorija prekrivenih gotičkim podovima od opeka s ostatcima kvadratnih pilona iz kojih se granala svodna konstrukcija podruma. Pravokutni tloris definira masivni zid građen u dubokom temelju od lomljena kamena, a potom gotičkim opekama. Na sjevernoj strani dvora, okrenutoj Dunavu, odnosno i prema zapadu, obodni zid definiraju snažni potpornjaci. Na površinu su izneseni dijelovi davno nastaloga reprezentativnog profanog objekta – srednjovjekovne raskošno opremljene palače vojvoda Iločkih. U viteškoj dvorani nalazila su se jedinstvena umjetnička djela - peći građene od višebojnih pećnjaka, podrijetlom iz radionica u Regensburgu i Tirolu. U palači su otkriveni materijalni dokazi o postojanju knjižnice u kojoj su bile pohranjene nabožne knjige bogato opremljenih kožnih korica s metalnim okovima. Na sjevernoj strani palače nalazila se i dvorska kapela.

Ulaz u rezidenciju vojvoda Iločkih, dostojnu onodobnih europskih vladara, branio je na istočnoj strani istaknuti pravokutni objekt sa snažnim potpornjacima.

Zahvaljujući suvremenoj metodologiji istraživanja arheologija je iznad i, posebice, ispod gotičkog poda dvora vojvoda Iločkih, prepoznala vrlo bogatu i raznoliku prapovijesnu i povijesnu slojevitost jezgre grada Iloka. Tvarno je potvrđena pretpostavka o tisućljetnoj kronostratigrafiji Iloka, koju su prekrila novovjekovna stoljeća. Dokazano je i svjesno razaranje tog objekta prigodom oslobađanja Iloka 1688. godine od osmanske opasnosti.

Posebnu vrijednost predstavlja otkriće dijelova prapovijesnih naselja, kao i nekolicine ranocarskih rimskih grobova s vrlo dragocjenim inventarom. Među bitna otkrića spadaju i ostatci novovjekovne osmanske, odnosno barokne arhitekture.

Na zapadu je obrambeni kompleks uokolo reprezentativnog gotičkog dvora vojvoda Iločkih definiralo veliko pravokutno dvorište unutar kojega su otkriveni brojni prapovijesni, antički i određeni srednjovjekovni objekti s bogatim popratnim inventarom. Otkriven je i monumentalan pojas zapadne sekcije gradskog bedema Iloka, građenog vjerojatno u doba vojvode Iločkoga, potkraj XV. i početkom XVI. st., okrenutog prema prvotnom glavnom ulazu u fortifikacijski kompleks, branjen velikim barbakanom.

Na istočnom dijelu praporne zaravni Iloka, unutar duhovne zone koju tvore crkva sv. Ivana Kapistranskog s franjevačkim samostanom i crkva sv. Ane s pretpostavljenim samostanom augustinaca, sustavna arheološka istraživanja Instituta za arheologiju (2006.-2008.) otkrila su veliki dio, ranijim sondiranjima dokazanoga, tlorisa monumentalne gotičke crkve, zadužbine vojvode Nikole Iločkog – kralja Bosne. Crkva je posvećena sv. Petru Apostolu. Pored tornja-zvonika na zapadnom pročelju te poligonalne apside na istočnom dijelu, unutar prostrane trodijelne lađe otkriveno je šest pari masivnih stupova, oltarna menza i podnica od gotičkih opeka. Na obodu tlorisa crkve otkriveni su masivni kameni potpornji. Brojni kosturni ukopi iz srednjovjekovlja i novoga vijeka, uz poneki trag iz prapovijesnog razdoblja, potvrđuju višeslojnost toga dijela spomeničkog kompleksa Iloka.

Prikupljene spoznaje i postignuća nameću potrebu nastavka višegodišnjih sustavnih arheoloških istraživanja unutar jedinstvenog europskog arheološkog parka u Iloku.

Željko Tomičić

* Tekst preuzet iz publikacije Nova slika o kulturnoj baštini Grada Iloka, Muzej grada Iloka, 2010.
Tomičić, Željko (2010.), Arheološka istraživanja unutar spomeničkog kompleksa grada Iloka, 25-29.