Mrežnom, virtualnom inačicom Projekta “Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol” otvorene su nove mogućnosti prezentacije i pretraživanja tema i područja iz Projekta, sa sažetim stručnim opisima svih programa i vizualnom prezentacijom o stanju kulturne baštine prije, tijekom i po dovršetku obnove.

Projekt „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ dio je novoga višedisciplinarnoga programa održivog razvoja u Vukovarsko srijemskoj županiji sa zajedničkim ciljem poticanja razvoja na principu zaštite i unapređenja kulturnog krajolika kao sastavnice gospodarskoga projekta i poticanja razvoja ovoga područja.

Taj interdisciplinarni Projekt, počam od 2005. g., financiraju Vlada Republike Hrvatske (25%) i Razvojna banka Vijeća Europe (75%), javni zajam br. F/P 1511 (2005), u ukupnom iznosu od 226.288.358,00 HRK (30.215.654,00 EUR) te s dodatnim sredstvima iz državnoga proračuna.*

Projektom je planirana, i većim dijelom i provedena, nacionalna i regionalna strategija istraživanja i zaštite pokretne i nepokretne kulturne baštine i njezine obnove. Na nacionalnoj razini danas je to jedan od najkompleksnijih programa istraživanja i obnove te valorizacije nacionalne spomeničke baštine.

Projekt je 2004. g. pripremila stručna skupina pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske iz Konzervatorskog odjela Osijek, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Gradskog muzeja Vukovar i dr.

Na području Iloka, Vukovara i Vučedola (Vukovarsko-srijemska županija) Projektom su planirana i realizirana ulaganja u istraživanje, obnovu i revitalizaciju povijesne i kulturne baštine, kao i ulaganja u znanstvene objekte (istraživački centar na Vučedolu), nove muzejske postave u dvorcima Odescalchi i Eltz u Iloku i Vukovaru i izgradnja novoga Muzeja Vučedolske kulture na arheološkom lokalitetu Vučedol, kao i u sadržaje namijenjene daljnjem stručnom usavršavanju.

Uz stručnjake Ministarstva kulture RH i njegova Konzervatorskog odjela u Vukovaru u provedbi Projekta sudjelovali su i, kao nositelji odgovarajućih Ugovora o provedbi programa: Hrvatski restauratorski zavod, za obnovu 12 kuća u baroknoj jezgri i kompleksa dvorca Eltz s vlastelinskim kurijama u Vukovaru, u Iloku za dvorac Odeschalchi, srednjovjekovni tvrđavski plato i zidine, Franjevački samostan i crkvu sv. Ivana Kapistrana, baroknu zgradu - Žitnicu, Gradski muzej Vukovar za Muzej Vučedolske kulture, Muzej grada Iloka za krajolik u povijesnoj jezgri Iloka, Institut za arheologiju za arheološka istraživanja u Iloku, Odsjek za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Arheološki muzej u Zagrebu za arheološka istraživanja i međunarodnu arheološku školu na Vučedolu. U provedbi programa Projekta bili su uključeni i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Urbanistički institut Hrvatske, i dr. uz suradnju Gradova Iloka i Vukovara i Županije Vukovarsko - srijemske kao i brojne stručnjake iz Hrvatske i inozemstva već otprije uključenih u niz manjih projekata na ovom prostoru.

Provedba zaštite kulturnih i prirodnih vrijednosti arhitektonske spomeničke cjeline visoke ambijentalne i krajobrazne vrijednosti, uz obnavljanje povijesnih matrica gradova Vukovara i Iloka, unošenje novih sadržaja u taj prostor te određenje namjene i uređenja prostora u skladu je s njezinim izrazito visokim povijesnim vrijednostima.

Krajobrazna, prostorna i povijesna analiza parkovnih površina oko dvoraca u Iloku i Vukovaru i njihova prezentacija predstavlja sastavni dio ovoga Projekta.

Realizirano je otvaranje novih muzejsko-galerijskih cjelina - uz Gradski muzej Vukovar i novi Muzej vučedolske kulture te obnovljeni kompleks dvorca Odescalchi u Iloku i u njemu novi postav Muzeja grada Iloka, kao i arheoloških parkova na Vučedolu i u staroj jezgri Iloka, uz obnavljanje ratom devastiranih spomeničkih cjelina u Vukovaru, otvaranje istraživačkih centara i dr.

Glavna zgrada vlastelinskoga kompleksa dvorca Eltz i pripadajućih paviljona, obnovljena je krajem listopada 2011.g. čime su stvoreni uvjeti i za realizaciju većega dijela stalnoga postava Gradskoga muzeja Vukovar koji je i otvoren početkom 2014. godine.

Programi Projekta uključivali su sveobuhvatna arhivska, povijesna, arheološka, konzervatorsko-restauratorska istraživanja, geomehanička i statička ispitivanja, graditeljsku i krajobraznu obnovu, novu muzejsku sliku i interpretaciju kulture i povijesti s novim materijalnim dokazima proizašlim iz obavljenih recentnih istraživanja spomeničkog sklopa povijesne jezgre Iloka, koja se u konačnici u 2015. g. treba i prezentirati kao sustavna interpretacija cjeline iločke srednjovjekovne „akropole“.

Dovršetak preostalih projektnih programa u Iloku: srednjovjekovni fortifikacijski kompleks iz 15. stoljeća, u Vukovaru cjelovito stavljanje u funkciju preostaloga dijela obnovljenoga kompleksa dvorca Eltz i vlastelinskih kurija te na Vučedolu otvorenje novoga Muzeja Vučedolske kulture uz kompleksnu prezentaciju toga eponimnog nalazišta, predviđen je za 2015. godinu.

Obnovljeni dio kulturne baštine u Vukovarsko srijemskoj županiji, zamah svekolikih stručnih i znanstvenih istraživanja povezanih uz Projekt „Ilok-Vukovar-Vučedol“, zalogom je i nove orijentacije u njezinu prezentiranju kao i poveznica sa sadržajima čvrsto vezanim uz novo promišljanje održivosti kulturne baštine.

Uza to, otvoren je i široki prostor za nastavak regionalnog, nacionalnog i europskog povezivanja u nizu već otvorenih projekata unutar Dunavske strategije EU-a, Kulturne kontaktne točke EU, IPA-e, UNESCO-a, EU programa i dr. programa.

Projektom se nastavljaju ili i otvaraju područja partnerske suradnje država, regija i gradova, svih zemalja podunavske regijem, kao i područja prekogranične suradnje.

Virtualnom inačicom Projekta njegovo uredništvo i redakcija u visoko stručnoj realizaciji “Link 2”, uz punu stručnu i financijsku potporu Ministarstva kulture RH, podastiru najširoj javnosti i najvažnije dosege realizacije Projekta, pridonoseći time i njegovoj dodatnoj valorizaciji.

mr.sc. Branka Šulc
29. travnja 2015.


*Napomena

Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 13. siječnja 2005. g. Ministarstvo kulture i Ministarstvo financija uputili su 1. veljače 2005. konačan prijedlog Projekta «Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol» Vijeću Europe i Razvojnoj banci Vijeća Europe (CEB) i time ga i službeno kandidirali za financiranje putem dugoročnog zajma.

Okvirni ugovor o zajmu br. F/P 1511 (2005) za projekt „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok – Vukovar – Vučedol“ između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe potpisan je u Vukovaru 23. svibnja 2005., a potvrđen na sjednici Hrvatskog sabora 15. srpnja 2005. godine. Zakon o njegovom potvrđivanju objavljen je u Narodnim novinama – međunarodni ugovori br. 8/2005., a stupio je na snagu 22. rujna 2005. (Narodne novine – međunarodni ugovori br. 9/2005). Člankom 4. Zakona, njegova je provedba povjerena Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.

Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora između Republike Hrvatske i Razvojne banke Vijeća Europe o izmjeni i dopuni Okvirnog ugovora o zajmu između Razvojne banke Vijeća Europe i Republike Hrvatske, koji se odnosi na F/P 1511 (2005) – Projekt „Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ – Vlada Republike Hrvatske je potvrdila osnovom članka 7. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora ( Narodne novine, broj 28/96) na svojoj sjednici održanoj 23. prosinca 2009. godine.

U svrhu praćenja provedbe Projekta, Vlada Republike Hrvatske osnovala je Vijeće projekta, sastavljeno od predstavnika Vlade, Vukovarsko – srijemske županije i gradova Vukovara i Iloka. Predsjednik Vijeća Projekta je ministar kulture.

Projekt vodi Uprava Projekta koja je imenovana u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske već 2005. g., a nova Uprava imenovana je početkom 2012. g.

Provedbu Projekta prati Vlada Republike Hrvatske koju zastupa Ministarstvo financija te godišnje u Hrvatskoj i na lokaciji provedbe Projekta i tehnička misija Razvojne banke Vijeća Europe (CEB).

https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/Arhiva//62-02.pdfopširnije

S velim zadovoljstvom predstavljamo završetak ovog velikog projekta ''Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol'' - od 2005. do 2008.

Projekt je, kao što je poznato, financiran od strane Vlade Republike Hrvatske (25%) i Razvojne banke Vijeća Europe (75%), javni zajam br. F/P 1511 (2005), u ukupnom iznosu od 226.288.358,00 HRK (30.215.654,00 EUR) te dodatnim sredstvima iz državnoga proračuna.

Multidisciplinarnim pristupom, na nacionalnoj razini, ovo je jedan od najkompleksnijih programa revitalizacije spomeničke baštine.

Značaj koji je ostvaren u regiji prelazi njene granice i u kontekstu čitave Republike Hrvatske stvara novu dimenziju korištenja spomeničke baštine kao neoborivog resursa za razvoj novih dostignuća u svim parametrima društvene zajednice.

Primjena suvremenih metoda rekonstrukcije, restauratorskih tehnika, prezentacije, sublimiraju sve čimbenike u zacrtanim ciljevima.

Planirani projekti obnove Projekt: Ilok, Projekt: Barokna jezgra grada Vukovara, Projekt obnove kompleksa dvorca Eltz i Projekt: Vučedol ostvareni su u punom obimu. Ostvaren je prožimajući spoj kulturnih i prirodnih vrijednosti u skladu s povijesnim artefaktima. Navedeno je vidljivo, kroz obnovljenu urbanističku matricu Iloka i Vukovara, zajedno s krajobraznom analizom pripadajućih parkovnih sadržaja koji su, objedinjeni s dvorcima Odescalchi i Eltz, zajamčili ostvarenje cjelokupne prezentabilnosti.

Već sada moguće je polučiti rezultate koji se zamjećuju povećanim brojem turista, zanimanjem svekolike stručne i nestručne javnosti te se građani ove regije s ponosom mogu osvrnuti na nove sadržaje u svojoj okolini. Otvaranjem muzejsko-galerijskih cjelina: Gradski muzej Vukovar, novi Muzej vučedolske kulture s arheološkim parkom, postav Muzeja grada Iloka u obnovljenom kompleksu dvorca Odescalchi u Iloku, otvaranje istraživačkih centara i posebno obnova ratom devastiranih povijesnih cjelina Vukovara stvorena je osnova za cjelovit razvoj regije u znanstvenom, stručnom ali i gospodarskom pogledu.

Time se ulaganje u kulturnu baštinu pokazalo više no opravdanim. Otvoren je prostor suradnji država u europskom okruženju i sudjelovanju u nizu već započetih projekata unutar Dunavske strategije, IPAe, UNESCOa.

Već ovaj mjesec, otvaranjem Vučedolskog muzeja, zaokružiti će se nadvremenska dimenzija ovog mega-projekta kada će jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta Europe zabljesnuti bilježeći život prvih europskih zemljoradnika iz razdoblja od oko 6000 godina pr. Kr.

S potpunim uvjerenjem, možemo tvrditi da se provedbom projekta ''Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol“ rađala kulturna pojava na ovom prostoru i da će dugo biti najznačajniji centar europskog značaja.

Sanja Šaban, d.i.a.opširnije

Cilj mrežno dostupne, virtualne inačice Projekta “Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok-Vukovar-Vučedol” je uspostaviti referentnu točku na kojoj će svi zainteresirani korisnici moći pronaći informacije o ovom po nizu aspekata iznimnom Projektu te pružiti dodatne interaktivne sadržaje koji će pozivati na daljnja istraživanja, ali i sam posjet jedinstvenim kulturno-povijesnim i prirodnim lokalitetima.

Tako su sa same naslovnice pružene pristupne točke do četiri glavne cjeline - Obnove povijesne jezgre grada Iloka, povijesne barokne jezgre Vukovara, spomeničke cjeline kompleksa dvorca Eltz u Vukovaru te arheološkog lokaliteta Vučedol. U okviru navedenih cjelina prezentirani su i Projektom planirani i realizirani novi muzejski postavi u dvorcima Odescalchi i Eltz u Iloku i Vukovaru te izgradnja novoga Muzeja Vučedolske kulture na arheološkom lokalitetu Vučedol.

U svaku od navedene četiri cjeline Projekta uvode nas pripadajući tekstovi i video zapisi, a odmah je dostupan i iscrpan interaktivni katalog koji obaseže više od tisuću i četiristotine odabranih fotografija, razglednica, nacrta i planova, 3D vizualizacija i rekonstrukcija, snimljenih u digitalnoj tehnologiji ili pak digitaliziranih izvornika.

Unutar četiri temeljne cjeline kataloga lako se mogu odabrati pojedini segmenti povijesnih cjelina. Svaki segment posebno je predstavljen uvodnim tekstom, a zatim i nizom uglavnom kronološki predstavljenom građom. Taj kronološki redoslijed predstavljanja građe omogućuje jednostavno praćenje životnog puta pojedine građevine, lokaliteta, prirodne cjeline. Ta linearnost digitalnog pripovijedanja, nadograđuje se kroz još jedan mehanizam interaktivnog korištenja sadržaja – povezivana je građa koja je snimljena iz istog rakursa ili snimljena u različitim razdobljima i stanjima pojedine građevine. Tako se na intuitivan način smjenjuje navigacija temeljena na umreženoj strukturi povezanih predmeta baštine te jednostavnosti linearnog narativa.
Virtualna inačica, na svoj jedinstveni način, uspostavlja poveznice između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, osiguravajući pritom još jedan način pamćenja, a jednako važno, upućuje na sadašnje stanje iznova obnovljenog niza kulturne baštine na ovom području, pozivajući posjetitelja da svoj virtualni posjet upotpuni fizičkim posjetom ovim iznimnim lokalitetima, baštinskim institucijama i kultuno-povijesnim spomeničkim cjelinama.

dr.sc. Goran Zlodiopširnije