Muzej Vučedolske kulture je organiziran na površini od cca 1600 m2. Korespondira s arheološkim lokalitetom na položaju Vinograd Streim te Vilom Streim kao novim arheološkim istraživačkim centrom. Stalni postav vučedolske kulture unutar Muzeja, dio je cjelovite prezentacije vučedolske kulture koja uključuje i rekonstrukciju položaja Vučedol - Gradac i rekonstrukcije vučedolskih naseobina na platou.
Zgrada muzeja je skladno uklopljena u teren, odnosno, većim je dijelom ukopana u brdo te je samo glavnim pročeljem otvorena prema krajoliku. Oblikom serpentine, prati kosinu terena, a po travnatom krovu dolazi se do arheoloških nalazišta iznad muzeja. Vanjski zidovi su obloženi opekom- prirodnim materijalom skladno prilagođenom okolišu.
Muzejski prostor je organiziran u nekoliko cjelina: prijemni prostor s garderobom i suvenirnicom, radni prostor namijenjen kustosima, prostor za depoe te prostor koji Muzej povezuje s Vilom Streim. Najveća površina interijera je izložbeni prostor podijeljen u više razina koje su međusobno spojene rampama. Na posebnim razinama izložbenih prostora je moguć izlazak van, te nastavak obilaska preko krovne plohe. Zbog toga što je građevina ukopana u brijeg, te zbog dubine prostora, morali su biti izvedeni atriji kako bi se unutrašnji prostori dodatno osvijetlili.
Muzej na Vučedolu koncipiran je kao kontinuirana izlomljena traka u stalnom usponu od podnožja prema arheološkim iskopinama na vrhu lokaliteta.Tako je šetnja, dok prolazimo kroz muzej, šetnja kroz kronologiju trajanja vučedolske kulture, a ujedno je i prirodna šetnica koja nam omogućava uzlazno i silazno kretanje tj. komunikaciju s ostalim sadržajima Arheološkog parka. Na ovaj način koncipiran Muzej pokazuje i preslojavanje kulturnih slojeva što je karakteristika prapovijesnih lokaliteta gdje se nepravilno jedna nad drugom nalaze podnice, slojevi pepela, zemlje, odnosno horizonti stanovanja, a u širem smislu i horizonti pojedinih kultura (na lokalitetu Vučedol nalazimo tri osnovne kulture: badensku, vučedolsku i kostolačku), bez obzira što se u Muzeju prezentira samo vučedolska kultura.
Također, ovo slojevanje možemo povezati i s pleterom koji u vučedolskoj, kao i u drugim prapovijesnim kulturama zauzima izuzetno važno mjesto u oblikovanju zidova i ograda. Pleter se vodoravno uzlazno uvija u izlomljenu liniju oko okomito postavljenog pruća, što još jednom implicira izgled zgrade Muzeja.
Autori arhitektonskog rješenja Muzeja su djelatnici „Radionice arhitekture“ Goran Rako, d.i.a., Josip Sabolić, d.i.a., Iva Pejić, d.i.a. i Mario Škarijot, d.i.a.
Ružica Marić
Mirela Hutinec
Gordana Jerabek
