Stalni postav prezentira vučedolsku kulturu na cijelom teritoriju njenog rasprostiranja. Vučedolski lokalitet je okosnica cijele prezentacije te se kao eponimni lokalitet na samom početku i predstavlja prezentacijom povijesti istraživanja, njegovim istraživačima te presjekom kulturnih slojeva koji su zastupljeni na Vučedolu.

Rekonstrukcija života Vučedolaca niže se duž 21 kontinuirano postavljenih prostora u kojima možemo pratiti zasebne tematske cjeline. Postupnim, vrlo blago postavljenim usponom prolazimo kroz prostorije koje nam multimedijskom prezentacijom i muzejskim artefaktima približavaju teme od važnosti lesnog grebena i odnos sa širom regijom, kronologijom nastajanja vučedolske kulture, komunikacijama te kopnenim i vodenim prometalima, zemljoradnjom u vučedolskoj kulturi, stočarstvu, lovu i ribolovu, prehrani i čuvanju hrane, naseljima vučedolske kulture, stanovanju, odjeći, obući, vještini obrtničke produkcije u tkanju, lončarstvu, kamenoj i koštanoj industriji, izradi keramičkog posuđa, poznavanju glazbe, tajnama metalurgije, načinu sahranjivanja, ukrašavanju, religiji, poznavanju računanja vremena i prvog europskog kalendara - kao i nasljednicima koji su baštinili dio njihovih saznanja.

Autori idejne koncepcije su Ružica Marić, prof. i dr. sc. Aleksandar Durman. Autori postava su prof. dr. sc. Aleksandar Durman i Mirela Hutinec, dipl. arheolog. Autorica likovnog postava je Vanja Ilić, d.i.a.

Ružica Marić
Mirela Hutinec

    Muzej vučedolske kulture