U sklopu arheološkog parka na Gradcu je predviđena rekonstrukcija građevine s prikazom sadržaja megarona i intepretacijom aktivnosti koje su u njemu obavljane.

Ovako postavljena koncepcija na tragu je rezultata istraživanja koje je 1938. godine R. R. Schmidt otkrio na platou Gradac, kada je otkopao, do sada najveću građevinu otkrivenu na lokalitetu – metaluršku radionicu za prvo serijsko lijevanje metalnih predmeta od svojevrsne prirodne legure bakra i arsena, tzv. 'arsensku broncu'. Ovaj metalurški pogon je prema obliku i funkciji istraživač Schmidt nazvao Megaron ljevača bakra. Prema brojnim nalazima u njemu i oko njega može se zaključiti da je to ujedno i najstariji hram posvećen bogu metalurgije.

U Megaronu će biti rekonstruirana metalurška radionica - kojom će se naglasiti tehnološki aspekt opasnosti od lijevanja arsenske bronce koji je također vidljiv i u mitologiji, a izaziva šepavost pa čak i smrt metalurga kao i svakog tko boravi u radionici i udiše opasna isparavanja. U podrumskim prostorima ispod Megarona nalaze se grobnice u kojima su pronađeni skeleti ritualno sahranjene djece te bračnog para i jelena. Uz grobnice se nalazi i jama u kojoj je pronađena znamenita vučedolska golubica / jarebica. Spomenuti ritualni ukopi povezani su s kultom i s metalurgijom - najvažnijim zanatom Vučedolaca.

Ružica Marić