Povijesni perivoj dvorca Eltz se protezao od obale Dunava do ušća Vuke. U starim planovima s kraja 18 stoljeća nalazimo perivoj francuskog tipa, ali on vjerojatno po tom planu nije bio izveden. Najstariji poznati plan perivoja potječe iz 1817. godine (Homerov plan), gdje je perivoj nacrtan kao pejzažni parkovni prostor kroz koji se provlače krivudave staze. Najstarije poznato stanje nalazi se na starim fotografijama s početka 20. stoljeća iz kojih je razvidno da je park posjedovao pejzažno-romantičarska obilježja i vidljiv je dio parkovnog mobilijara (kandelaberi, klupe, arheološke skulpture – Herkulova ara). Nakon rata 1945. godine, promjenom vlasnika i dobivanjem novih sadržaja perivoj se sustavno zapostavlja i osiromašuje, a dodatno je devastiran i tijekom Domovinskog rata u kojem je i ono malo preostalog drveća izgorjelo ili uništeno.
Polazište pri razradi koncepcije uređenja perivoja dvorca Eltz bila je analiza povijesnih matrica te analiza odnosa dvorca prema krajoliku. Nije utvrđeno da li je park dvorca izveden po određenom nacrtu i da li je mijenjan tokom vremena, stoga su povijesni nacrti uzeti kao inspiracija za odabir stilskih obaveza. S druge strane, promjena funkcije dvorca i predviđeni sadržaji traže da se te promjene odraze i u vanjskom prostoru. Dvorac postaje muzej i edukacijski centar, a njegov vanjski prostor poprimit će funkciju javnog šetališta. Park dvorca će biti donekle odvojen, ali ipak neposredno vezan i prisutan na šetalištu uz Dunav.
Položaj dvorca Eltz na obali Dunava, uvjetuje poseban odnos parka prema rijeci otvarajući vidike na njene obale i posuđene pejzaže sa druge strane rijeke. Desna obala Dunava na kojoj je smješten dvorac Eltz, povišena je u odnosu na lijevu obalu, što dodatno ističe dvorac i otvara daleke dunavske vidike. Rješenjem su poštivane dominantne perspektive, parter parka nije zaklanjan visokom vegetacijom, a cilj oblikovanja parka bio je ostvariti, dopuniti i pojačati prirodne karakteristike pejzaža.
Mirna Bojić
dio elaborata programa „Obnova perivoja dvorca Eltz“